Multifunkcionalna bjelančevina sa snažnim djelovanjem

Podijeli

Laktoferin, kao najvažnija bjelančevina sirutke majčinog mlijeka, posebice kolostruma, ispoljava široku paletu antimikrobnog, imunomodulatornog i trofičkog djelovanja. Iako je u interakciji s bakterijama, gljivicama i virusima već 200 milijuna godina, mikroorganizmi do sada nisu razvili rezistenciju na njegovo djelovanje.

Laktoferin je prirodni glikopeptid koji zauzima važno mjesto u fiziologiji sisavaca. Prisutan u raznim tjelesnim tekućinama, sudjeluje u nizu bioloških procesa u kojima složenost njegove biokemijske strukture uvjetuje raznolikost njegovih fizioloških efekata. Danas, nepunih 80 godina nakon otkrića laktoferina i 50-ak godina nakon prvih studija o njegovom antibakterijskom učinku, znamo da se radi o multifunkcionalnoj bjelančevini koja predstavlja važnu sastavnicu imunosnog sustava unutar kojeg ispoljava snažno antimikrobno, imunomodulatorno i protuupalno djelovanje. Činjenica da se struktura i funkcija kravljeg laktoferina značajno podudara s ljudskim otvara nebrojena vrata njegove moguće kliničke primjene. Provedena istraživanja, ali i svakodnevno iskustvo, pokazali su da je hranjenje majčinim mlijekom zahvaljujući njegovim antimikrobnim, imunostimulatornim i imunomodulatornim svojstvima, jedna od najdjelotvornijih, a ujedno i najjeftinijih metoda u smanjivanju incidencije novorođenačkih infekcija i održavanja sveukupnog zdravlja dojenčeta.

Smatra se da je upravo laktoferin vodeći nositelj zaštitnih svojstava majčinog mlijeka. Prva istraživanja antibakterijskih svojstava laktoferina datiraju iz 60-ih godina 20. stoljeća i vezana su za njegovu karakteristiku vezanja željeza po kojoj je i dobio ime. Kao najvažniji protein sirutke majčinog mlijeka, posebice kolostruma, ispoljava široku paletu antimikrobnog, imunomodulatornog i trofičkog djelovanja. Iako je laktoferin u interakciji s bakterijama, gljivicama i virusima već 200 milijuna godina, mikroorganizmi nisu do sada razvili rezistenciju na njegovo djelovanje. S obzirom na opisane biološke mehanizme djelovanja laktoferina, posljednjih je godina objavljeno više studija u kojima su analizirani potencijalni pozitivni efekti laktoferina. Najviše kliničkih studija objavljeno je iz područja neonatologije, no sve više radova upućuje na pozitivno djelovanje laktoferina u obstetriciji, gastroenterologiji, infektologiji i onkologiji. U novorođenčadi nedvojbeno je dokazan učinak laktoferina u prevenciji sepse i nekrotizirajućeg enterokolitisa.

Navedeni efekti u prvom redu uključuju:

1) neposrednu antibakterijsku aktivnost;
2) uspostavljanje zdravog crijevnog mikrobioma;
3) poticanje rasta i sazrijevanja crijeva;
4) protuupalno djelovanje;
5) poticanje razvoja lokalnog intestinalnog imunosnog sustava.

Laktoferin je promotor rasta bifidobakterija, dominantnih korisnih mikroorganizama crijeva čovjeka, što je dokazano u nizu relevantnih studija. Peroralno davanje laktoferina također smanjuje broj patogenih mikroorganizama u tkivima u blizini gastrointestinalnog trakta. Tako se, primjerice, kombinacijom laktoferina, lizozima i itrakonazola može postići potpuna eradikacija Candidae u HIV-pozitivnih bolesnika u kojih je opservirana rezistencija na sve druge antifungalne lijekove. Najbolje proučeni antivirusni mehanizam djelovanja laktoferina temelji se na njegovom kompeticijskom vezivanju za lipoproteine stanične membrane. Time je spriječeno vezivanje i prodiranje virusa u stanicu domaćina. Laktoferin ima sposobnost direktnog vezanja na pojedine vrste virusa te može suprimirati replikaciju virusa i nakon što je virus već ušao u stanicu domaćina.

Sastav humanog i bovinog laktoferina vrlo je sličan s podudaranjem 77% aminokiselina. Njihova sličnost objašnjava pozitivne učinke purificiranog kravljeg laktoferina u brojnim kontroliranim studijama. Većina autora preporuča davanje 100 ili 200 mg na dan već od prvog dana života sve dok se ne uspostavi enteralni unos majčinog mlijeka veći od 150 ml/kg/dan ili tijekom prvih 30 odnosno 45 dana po rođenju. Zaključno možemo reći da je laktoferin zaštitni protein s nizom fizioloških djelovanja od kojih su najvažnija snažno antibakterijsko, antivirusno, antifungalno te protupualno djelovanje.

Rezultati kliničkih studija upućuju na vrijednost suplementacije laktoferinom u neonatologiji, infektologiji, onkologiji i obstetriciji te smo možda danas na pomolu otkrića „čudesne” molekule koja će značajno smanjiti broj preterminskih porođaja, smanjiti morbiditet i mortalitet novorođenčadi u jedinicama intenzivnog liječenja te olakšati liječenje kroničnih i imunokompromitiranih bolesnika.

Autor: prof. dr. sc. Nada Sindičić Dessardo, dr. med., specijalist pedijatar s užom specijalizacijom iz neonatologije

Literatura

1. Lactoferrin and necrotizing enterocolitis. Michael P. Sherman, Mindy M. Miller, Jan Sherman, Victoria Niklas. Curr Opin Pediatr 2014, 26:146–150
2. Clinical Benefits of Lactoferrin for Infants and Children. Paolo Manzoni. J Pediatr 2016;173S:S43-52
3. Bovine Lactoferrin Supplementation for Prevention of Late-Onset Sepsis in Very Low-Birth-Weight Neonates: A Randomized Trial. Paolo Manzoni; Matteo Rinaldi; Silvia Cattani; et al JAMA. 2009;302(13):1421-1428
4. Human Milk and the Nutri tional Needs of Preterm Infants. David I. Tudehope, J Pediatr 2013;162:S17-25
5. Safety and efficacy of lactoferrin versus ferrous sulphate in curing iron deficiency and iron deficiency anaemia in hereditary thrombophilia pregnant women: an interventional study Rosalba Paesano, Enrica Pacifici, Samanta Benedetti, Francesca Berlutti, Alessandra Frioni, Antonella Polimeni, Piera Valenti. Biometals. DOI 10.1007/s10534-014-9723-x